Alergija predstavlja prejaku reakciju imunološkog sustava na neku tvar iz našeg prirodnog okruženja koja kod većine ljudi ne uzrokuje reakciju. Takvu tvar koja izaziva alergijsku reakciju nazivamo alergenom.
Alergijska reakcija može se dogoditi odmah ili nekoliko sati nakon kontakta s alergenom, a može uzrokovati različite simptome.
Ako Vam se čini da ste „prehlađeni“ duže vrijeme, zapitajte se je li to stvarno prehlada ili se ipak radi o alergijskoj reakciji na nešto što Vas okružuje.
Prije odlaska na pregled poželjno je pripremiti:
Vodite dnevnik i izbjegavajte alergene koji Vam smetaju.
Gotovo da nema tvari u našem okolišu koja nije potencijalni uzročnik alergije.
Alergene možemo podijeliti u dvije velike skupine:
Inhalacijski alergen – pelud trava, stabala i korova, grinje, kućna prašina, plijesan, epitelne stanice pasa i mačaka itd., uzrokuju alergije na tvari koje u organizam unosimo udisanjem.
Nakon što prestankom cvatnje drveća, trava i korova završi sezona peludne alergije, počinje sezona tzv. zimskih alergija. Naime, iako su prisutni cijele godine, tijekom sezone centralnog grijanja pojačavaju se simptomi alergije na prašinu, grinje i kućne ljubimce. Simptomi ovih alergija slični su klasičnoj prehladi (kihanje, curenje nosa ili svrbež), ali ne prolaze kao klasična prehlada.
Nutritivni alergeni u organizam se unose hranom. Najčešći alergeni u ovoj skupini su: kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i drugi orašasti plodovi, riba, rakovi, školjke i ostali morski plodovi, jaja, soja i druge žitarice, jagode i kivi.
Za alergiju na hranu nema lijeka pa je jedini način potpuno izbjegavanje hrane koja ju uzrokuje. Interesantno je napomenuti da su ljudi koji su alergični na pelud nerijetko alergični i na jabuke, mrkvu, sirovi krumpir, grašak, kivi, celer, a ljudi alergični na jaja često na kožnim testovima reagiraju i na piletinu, iako u stvarnosti piletinu mogu jesti bez posljedica. Jednom izražena alergija može nas pratiti cijeli život,
a može se i povući nakon nekog vremena. Primjerice, alergije na mlijeko najčešće se javljaju kod male djece, no kasnije se često potpuno povlače.
Treba istaknuti i činjenicu da su neki ljudi alergični na namirnicu u svim oblicima, dok kod drugih reakcija ovisi o načinu na koji je namirnica tretirana.
Uz ove dvije velike skupine često se javljaju i alergijske reakcije na lijekove među kojima je na prvom mjestu penicilin, zatim alergije na ubode insekata i tvari iz našeg radnog okruženja.
Ako netko od članova Vaše obitelji boluje od astme ili nekog oblika alergije, veća je vjerojatnost da ćete i Vi biti skloni nekoj vrsti alergije.
Vjerojatnost da će se razviti alergija veća je kod djeteta nego kod odrasle osobe. Jednako tako, dijete može proći kroz neku alergijsku reakciju koja se u odrasloj dobi povuče. Ipak, valja napomenuti kako nije neuobičajeno za alergiju da se povuče (čak i na nekoliko godina), pa da se kasnije pojavi u nekom sasvim drugom obliku.
Ako već bolujete od astme ili nekog oblika alergije, postoji veća vjerojatnost da dobijete neku drugu vrstu alergije.
U Dermatologiji Ivana Nola provodi se kožno testiranje na način da se tvornički pripremljeni ekstrakti različitih alergena ubrizgaju u površinski sloj kože. Ukoliko dođe do reakcije, pojavit će se uzdignuto, crvenkasto područje na koži. Prema veličini otekline i brzini njezinog pojavljivanja određuje se jačina alergijske reakcije. Rezultat je potrebno potvrditi određivanjem specifičnih IgE u krvi tzv. RAST testom.
RAST test je test kojim se laboratorijski određuje količina specifičnih IgE na određeni alergen u krvi. Time pouzdano možemo odrediti spada li Vaša alergija među slabije, jače ili pak one ekstremno jake.
Za sam test nije potrebno biti natašte, ali je bitno napomenuti ako ste bili u doticaju s alergenom na koji se želite testirati.
Nalaze testiranja za najčešće alergene dobivate isti dan, dok za specifične alergene nalaze izdajemo u roku od 3 tjedna.
Kontaktni dermatitis je akutna upala kože uzrokovana tvarima koje dovode do iritacije.
To može biti jedna tvar od tisuću poznatih alergena i iritansa.
Nastaje nakon oštećenja zaštitnog sloja kože zbog izlaganja iritansima.
Jačina kontaktnog dermatitisa ovisi o:
Kontaktni alergijski dermatitis nastaje nakon kontakta alergena s kožom i pokretanja imunološke reakcije u koži. Najčešće nastaje na mjestu kontakta.
Najčešći alergeni su:
Kontaktni alergijski dermatitis može uzrokovati čitav niz alergena, a najčešći su:
Izgled promjena se razlikuje ovisno o tome je li riječ o akutnom ili kroničnom obliku dermatitisa.
U akutnom obliku promjene se javljaju kao:
U kroničnom obliku to su simptomi poput:
Svakako se treba javiti liječniku:
Profesionalni kontaktni dermatitis najčešće se javlja kod sljedećih profesija:
TERAPIJA koja se provodi kod atopijskog dermatitisa, kontaktnog dermatitisa, kontaktnog alergijskog dermatitisa i profesionalnog kontaktnog dermatitisa uključuje:
Važno je napomenuti kako liječenje može potrajati i više godina.