Endokrinologija

Nakon razgovora s pacijentom liječnik specijalist pristupa fizikalnom pregledu, mjeri se visina, opseg trbuha, tjelesna težina, krvni tlak, frekvencija pulsa. Pri fizikalnom pregledu liječnik pregledava stanje kože i sluznica (boja, vlažnost, stupanj dlakavosti).

Pregled srca i pluća koji se vrši auskultacijom je sastavni dio fizikalnog pregleda. Fizikalni pregled potpun je nakon pregleda i palpacije trbuha (jetra , slezena), udova te pregleda spolovila. U slučaju potrebe endokrinolog može tražiti mišljenje specijaliste urologa odnosno ginekologa.

Poremećaje lučenja hormona moguće je dokazati mjerenjem koncentracije hormona u krvi odnosno mokraće, rjeđe u drugim tjelesnim tekućinama (slina). Liječnik će tražiti određivanje hormona u krvi odnosno poslati krv na analizu, a ponekad će biti potrebno utvrditi hormonsku rezervu žlijezde što se provodi hormonskim testiranjem.

Na pitanje o prirodi bolesti odgovore daju dopunske pretrage kao što su ultrazvuk (štitnjače, testisa, jajnika), radiološke snimke i denzitometrija (kostiju), kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MR hipotalamusa, hipofize gušterače ,kore i srži nadbubrežne žlijezde). U obradi endokrinološkog bolesnika mogu biti potrebne i imunološke i druge laboratorijske pretrage. Pretrage iz domene nuklearne medicine imaju važno mjesto u dijagnostici bolesti štitnjače kao i kod bolesti srži i kore nadbubrežnih žlijezda. U novije vrijeme, napretkom molekularne biologije i genetike, nasljedne endokrinološke bolesti kao i prenatalno dijagnosticiranje nasljednih bolesti, postaje dostupno i u kliničkoj praksi. Opseg i brojnost pretraga ovisi o fazi odnosno ozbiljnosti bolesti, ali i o iskustvu liječnika.

Endokrinologija je grana interne medicine koja se bavi poremećajima sustava žlijezda s unutrašnjim lučenjem. Endokrine žlijezde luče brojne hormone koji imaju utjecaj na gotovo sve životne funkcije tijela kao npr. rast, razvoj , dob pojave puberteta, količinu mišićne i koštane mase, količinu masti u tijelu (stupanj uhranjenosti), promet vode i elektrolita u tijelu – tj. imaju važnu ulogu u kontroli krvnog tlaka i funkciji kardiovaskularnog sustava. Nadalje, hormoni kontroliraju metaboličke procese u tijelu – metabolizam ugljikohidrata (glukoze), bjelančevina i lipida – pa su od važnosti zbog današnjeg stila života i pojave epidemija (debljina, metabolički sindrom,šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti).Važna je uloga hormona i za reprodukciju što se kod manjkavog funkcioniranja endokrinog sustava očituje poremećajima spolne funkcije, neplodnošću, rizičnim trudnoćama i poremećajima dojenja.

Endokrini sustav se sastoji od hipotalamusa (dijela mozga), hipofize, štitnjače, doštitnih (paratireoidnih) žlijezda, gušterače, nadbubrežnih žlijezda (kora i srž) i spolnih žlijezda (jajnici, testisi).

Najčešći poremećaji očituju se u lučenju (manjkavo ili suvišno) hormona iz jedne ili više žlijezda.

Tako npr. poremećaji/bolesti hipotalamusa i hipofize mogu uzrokovati zastoj u rastu ili previsoki rast, preuranjeni ili zakašnjeli pubertet, izostanak ciklusa i druge kliničke poremećaje ovisno o vrsti hormona koje luče – npr. akromegalija, galaktoreja). Poremećaj funkcije štitnjače karakterizira klinička slika hipotireoze (manjak hormona štitnjače) ili hipertireoze (višak hormona štitnjače).

Kod viška hormona kore nadbubrežne žlijezde razvijaju se sindrom Cushing i primarni hiperaldosteronizam, a kod manjka insuficijencija žlijezde bolest (Mb Addison ) koju karakterizira umor,osjećaj iscrpljenosti, niski krvni tlak. Najčešće, metaboličke bolesti su debljina, šećerna bolest i hiperlipidemije; bolesnici ih često zanemaruju pa dolazi do razvoja kroničnih komplikacija bolesti pri čemu je značajno smanjena kvaliteta života, a skraćeno je i očekivano trajanje života bolesnika.

Endokrinološke poremećaje spolnih žlijezda karakterizira gubitak libida i potencije kod muškaraca, a kod žena dlakavost, pojava akni i poremećaji menstrualnih ciklusa. Neplodnost je danas sve češći problem, a posljedica je poremećaja rada spolnih žlijezda kod žena, ali i kod muškaraca.

Poremećaj funkcije doštitnih žlijezda (prekomjerno lučenje paratireoidnog hormona) očituje se u poremećaju metabolizma kalcija i lomljivim kostima.

Endokrini poremećaji su nekada posljedica upale žlijezde (vrlo često autoimune prirode – npr. Hashimotova bolest štitnjače), tumora ( dobroćudnih – adenoma, ali nekada i tumora zloćudnog potencijala). Neke endokrinološke bolesti (upale , tumori) se javljaju u obiteljima; nasljednog su karaktera – napretkom genetike i sve dostupnijom analizom genoma moguće ih je otkriti danas u najranijoj fazi bolesti te pravovremenom intervencijom izliječiti bolesnika.