Kolonoskopija

U Poliklinici Nola nije nam cilj kolonoskopiju provoditi prvi put kod smetnji u debelom crijevu (krvarenje, hemoroidi, zatvori, proljevi), već je cilj provesti ju na vrijeme.

Kao preventivnu pretragu kolonoskopiju treba, prema svjetskim protokolima, provesti od 45. do 50. godine života, a ako je netko od članova obitelji imao karcinom debelog crijeva, pretragu treba obaviti i ranije, već u 35. godini života.

Ne treba čekati simptome. Kolonoskopiju treba provoditi kao redovitu pretragu svakih pet godina, bez obzira na dob.

Kolonoskopija danas može biti potpuno bezbolna pretraga. U Poliklinici Nola kolonoskopija se provodi i u općoj anesteziji.

Neugodu i sram zbog dijela tijela na kojemu se provodi treba zamijeniti sviješću o tome da je debelo crijevo dio našega tijela i da njegovo normalno funkcioniranje utječe na zdravlje cijelog organizma.

Bez boli i bez čekanja na pregled i rezultate pretrage.

Opis zahvata i posebne napomene

Nakon pregleda kirurga ili internista gastroenterologa, priprema za kolonoskopiju počinje dan prije dogovorene pretrage.

Sastoji se od posebnog režima uzimanja tekućine i kombinacije preparata namijenjenih za čišćenje crijeva.

Pretragu vrši specijalist kirurgije ili specijalist gastroenterologije.

U tijeku kolonoskopije, ako se uoči polip ili više njih, oni se odstranjuju i prosljeđuju na patohistološku analizu. Na taj način sprječava se prelazak dobroćudnih polipa u zloćudnu promjenu.

Nalaz kolonoskopije se uz sliku dobije odmah, a PHD nalaz (histološki nalaz tkiva) nakon par dana.

Trajanje zahvata je do sat vremena.

Anestezija se daje prema želji pacijenta.

O kolonoskopiji

Kolonoskopija kao pretraga nije još uvijek dobro prihvaćena kod naše populacije. Potrebno je dalje intenzivno razvijati zdravstvenu kulturu, podići razinu svijesti o odgovornosti prema samome sebi, kao i prema našim najbližima.

Kolonoskopija danas može biti i jest potpuno bezbolna pretraga, a uvijek je bila od nevjerojatne važnosti. Nažalost, kolonoskopija je uglavnom, bila provođena tek kod smetnji od strane debelog crijeva, krvarenja ili hemoroida, a zbog navedenih smetnji je obično bila provedena već u fazi uznapredovalog karcinoma.

Tehnološki napredak nam je omogućio da kolonoskopija danas nije bolna pretraga, tako da strah od boli možemo zanemariti.
Kolonoskopija kao pretraga koja ukoliko se provodi pravovremeno i provodi redovito (svakih 5-10 godina) može biti pretraga koja nam spašava život.

Kolonoskopija je najkvalitetnija pretraga

U preventivne radnje kojima bi se umanjio rizik nastanka karcinoma debelog crijeva svakako ubrajamo izbjegavanje izlaganja utjecaju rizičnih čimbenika s jedne, te provođenje preventivnih pregleda s druge strane. Najkvalitetnija pretraga, ujedno i najpreciznija, je kolonoskopija.

Jedna od jednostavnih i lako dostupnih metoda je i hemokult, tj. pretraga stolice na prikrivena (okultna) krvarenja iz probavnog sustava, koju može provesti nadležni liječnik. Ako je nalaz pozitivan, bolesnika treba uputiti na kolonoskopiju da bi se isključilo postojanje polipa, za koje se zna da su lako ranjivi i zato krvare, odnosno da se isključi postojanje karcinoma.

Kada se podvrgnuti kolonoskopiji?

Kad se u stolici primijete tragovi krvi, i/ili sluzi, kad se naizmjenično javljaju opstipacija, pa proljev, obvezno se treba javiti liječniku i inzistirati na kolonoskopiji, a ne to pripisivati hemoroidima, što je najčešća pogreška i zabluda. Naime, postojanje hemoroida ne isključuje da je negdje na većoj udaljenosti od anusa na debelom crijevu smješten karcinom ili polip.

Problem kolonoskopije je mali broj ustanova koji provode tu pretragu u odnosu na broj stanovnika, pa su dugačke liste čekanja na pretragu, a obzirom na to da je relativno neugodna, ljudi je izbjegavaju. Unatoč navedenim razlozima, svakoj osobi se preporučuje prvu kolonoskopiju učiniti između 45. – 50. godine života.

Ako je netko iz bliže obitelji imao karcinom debelog crijeva, odnosno ako je obiteljska anamneza pozitivna, potrebno ju je prvi put napraviti i deset godina ranije.

Kako je za zloćudnu preobrazbu polipa u karcinom potrebno nekoliko godina, tako se odstranjivanjem dobroćudnih polipa tijekom pregleda može relativno jednostavno spriječiti (prevenirati) nastanak karcinoma debelog crijeva. Zbog toga se ne treba često ponavljati kolonoskopija.

Ako je kolonoskopski nalaz uredan, kolonoskopija se ponavlja za pet do deset godina, nakon odstranjenja polipa za godinu dana, a ako je kontrolna kolonoskopija uredna, onda za tri do pet godina.

Što je kolonoskop?

Kolonoskop kao uređaj konstruiran je tako da se, osim optičkog dijela, u njemu nalaze i tzv. radni kanali kroz koje se u crijevo ubacuje zrak i voda za ispiranje, provlače instrumenti za uzimanje komadića tkiva (biopsija), ili omče za odstranjivanje polipa uz pomoć struje kako bi se spriječilo krvarenje.

Kroz te radne kanale uz pomoć negativnog tlaka također se odstranjuju tekućina, višak zraka i odstranjeni manji polipi.

Karcinom debelog crijeva - zašto i kako nastaje?

Rizični čimbenici za nastanak karcinoma debelog crijeva u svakom slučaju su:

  • nasljedni
  • neredovita prehrana s namirnicama bogatim bjelančevinama životinjskog podrijetla
  • konzumacija namirnica s malom količinom celuloze
  • neredovita stolica (opstipacija)
  • pretilost
  • pušenje

 

U 95 % slučajeva karcinom debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba polipa, dobroćudnih žljezdanih pupoljaka koji mogu nastati po cijelom debelom crijevu. S obzirom na to da je za takvu zloćudnu preobrazbu (malignu alteraciju) potrebno dulje razdoblje, imamo dovoljno vremena za poduzimanje preventivnih radnji kojima bi se spriječio nastanak karcinoma debelog crijeva.

U Hrvatskoj preko 3 tisuće osoba godišnje oboli od raka debelog crijeva, a neizostavni dio preventivne medicine kod ovog raka su pravovremene kolonoskopije koje se danas provode u najmodernijim uređajima u anesteziji.

Karcinom debelog crijeva na drugom je mjestu po učestalosti karcinoma kod muškaraca i kod žena. Ako to izrazimo u postotku, čini 17 % svih malignih neoplazmi (tumora) kod muškaraca, te 13 % svih malignih neoplazmi kod žena. Ako navedeno izrazimo u brojkama, u Hrvatskoj godišnje oboli preko 3000 muškaraca i žena od raka debelog crijeva, a preko 2000 svake godine umre od te bolesti.

Dakle, broj novooboljelih je nedopustivo velik, a još više je nedopustivo veliki broj umrlih od karcinoma debelog crijeva.

Posebno zbog toga što je debelo crijevo lako dostupno pretrazi, a ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, tj. u samom početku, vrlo je visok postotak izlječenja. Na žalost, ovi navedeni podatci koje objavljuje Registar za rak Republike Hrvatske, jasno ukazuje na stanje u Hrvatskoj, te vrlo nizak stupanj svijesti hrvatske populacije o važnosti kolonoskopije kao preventivne i dijagnostičke pretrage koja spašava život.

Operacija karcinoma debelog crijeva

Nažalost, u slučaju otkrivanja karcinoma debelog crijeva, nužna je radikalna operacija, koja se provodi u općoj anesteziji, najčešće uz otvaranje trbušne šupljine. Cilj svake operacije je radikalno odstranjenje tumora s pripadajućim dijelom crijeva i okolnog tkiva, te potom spajanje crijeva da bi se zadržao njihov kontinuitet i omogućilo pražnjenje stolice.

U malom broju slučajeva to nije moguće, pa se mora učiniti otvor crijeva na trbušnoj stjenci, tzv. stoma (anus praeter). Stomu treba učiniti onda kad je tumor smješten na samom kraju debelog crijeva, pa nakon radikalnog zahvata, što podrazumijeva odstranjenje i dijela zdravog crijeva ispod i iznad sijela tumora, nema više crijeva za koji bi se spojio gornji dio. U tim slučajevima mora se odstraniti i sam anus i potom učiniti otvor na trbušnoj stjenci. Uz to, stoma se mora učiniti i kod opsežnih tumora kod kojih se ne može odstraniti tumor, a koji priječi prolaz stolice i vjetrova, tako da se omogući uredno pražnjenje stolice.

Za nastanak karcinoma debelog crijeva potrebno je duže vrijeme, pa ga je zato u najvećem broju slučajeva moguće prevenirati i spriječiti relativno jednostavnim postupkom odstranjenja polipa u debelom crijevu. No, da bi to bilo moguće, nužna je kolonoskopija.

Ponavljamo, prvu kolonoskopiju treba učiniti svatko između 45. – 50. godina starosti bez obzira na simptome, a ako je u obitelji netko imao karcinom debelog crijeva, i deset godina ranije!

Dakle, danas su pravovremene kolonoskopije neizostavni dio preventivne medicine, a provode se u najmodernijim uređajima u anesteziji.

U tijeku kolonoskopije, ako se polip ili polipi uoče, odmah, u tijeku pretrage budu odstranjeni i proslijeđeni na patohistološku analizu. Na taj način ujedno se i sprečava prelazak iz dobroćudnih polipa u zloćudnu promjenu – karcinom, malignu alteraciju. Tako da je kolonoskopija osim dijagnostičke pretrage i preventivno-terapijski postupak.