Psorijaza

PSORIJAZA VLASIŠTA ILI - bolest različitih oblika

S obzirom na jedinstvene karakteristike svakog oblika psorijaze, potreban je detaljan pregled i određivanje terapije koja će Vam pomoći pri smirivanju i povlačenju simptoma na duže vrijeme i tako Vam unaprijediti kvalitetu života.

Simptomi

  • crvena upalna žarišta prekrivena srebrnkasto-bjelkastim ljuskama
  • suha ispucala koža koja može krvariti
  • svrbež, peckanje i bol
  • otečeni i ukočeni zglobovi

Uzroci

Nisu poznati, ali geni igraju veliku ulogu uz djelovanje “okidača”, kao što su:

  • infekcije
  • hladno vrijeme
  • stres
  • loše prehrambene i životne navike

Faktori rizika

  • obiteljska anamneza
  • česte virusne i bakterijske infekcije
  • stres
  • prekomjerna težina
  • loše prehrambene i životne navike (pušenje, prekomjerno uzimanje alkohola itd.)

Komplikacije

  • psorijatični artritis
  • promjene na noktima
  • bolesti oka

Terapija

  • opći pregled liječnika dermatologa
  • lokalni pripravci
  • sredstva za opću primjenu
  • fototerapija
  • biološka terapija
  • biopsija kože (u rijetkim slučajevima)

Priprema za pregled

Prije odlaska na pregled poželjno je pripremiti:

  • obiteljsku anamnezu
  • popis lijekova, vitamina ili dodataka prehrani
  • pitanja koja želite postaviti liječniku

Kako lakše živjeti s psorijazom?

  • svakodnevno koristiti kupke
  • bogato nanositi hidratantnu kremu
  • ne izlagati se pretjerano suncu
  • izbjegavati alkohol i cigarete
  • otkriti “okidače” koji aktiviraju i pogoršavaju bolest te ih nastojati izbjegavati

Suočavanje s bolešću i podrška

  • naučite što više o psorijazi
  • slijedite upute liječnika dermatologa
  • razgovarajte sa svojom obitelji i prijateljima
  • u slučaju potrebe priključite se grupi za podršku

Više o psorijazi

Terapijski odabir u liječenju psorijaze ovisit će kliničkoj slici nakon pregleda liječnika dermatologa.

U liječenju psorijaze koriste se:

Lokalni pripravci:

  • Lokalni keratolitici – imaju funkciju skidanja ljusaka.
  • Lokalni kortikosteroidi – uvijek su u prvoj terapijskoj liniji kod psorijaze, osobito u pregibima kože gdje ostali pripravci mogu izazvati jaku iritaciju. Upotreba masti, kreme, gela ili pjene uvijek treba biti pod nadzorom liječnika dermatologa koji ujedno određuje i duljinu trajanja terapije.
  • Katranski preparati – djeluju na smanjenje diobe stanica.
  • Analozi D3 vitamina – propisuje ih isključivo liječnik dermatolog. Najčešće se uzimaju u kombinaciji s kortikosteroidima.
  • Antralin – normalizira aktivnost DNK u stanicama kože. Ponekad se kombinira s fototerapijom.
    Inhibitori kalcineurina – djeluju na smanjenje upalnog plaka.
  • Salicilna kiselina – pospješuje uklanjanje prekomjernih rožnatih stanica. Nalazi se u medicinskim mastima, šamponima i otopinama za liječenje psorijaze kože tijela i vlasišta.
  • Emolijensi – preparati za dodatnu intenzivnu njegu kože.

Sredstva za opću primjenu
Retinoidi (derivati A vitaminske kiseline), koriste se kod teških oblika psorijaze, a funkcija im je normalizacija procesa keratinizacije

Citostatik metotreksat i imunosupresiv ciklosporin

Biološka terapija
Biološki lijekovi i terapija (imunomodulatori) primjenjuju se kod osoba koje ne reagiraju na tradicionalnu terapiju ili koje pate od psorijatičnog artritisa.

Fototerapija
Svjetlosna terapija ultraljubičastim zrakama (UVA, UVB, “narrow band” UVB) koja se provodi kao monoterapija ili u kombinaciji s drugim terapijama (PUVA i Re-PUVA terapija).

Još o psorijazi…

Psorijaza je bolest kože od koje u Europi boluje jedan do dva posto stanovništva na čiju učestalost utječu i klimatski i društveni čimbenici.

Obično se pojavljuje u drugom i trećem desetljeću života, a podjednako su zahvaćeni muškarci i žene.

Iako, psorijazu najčešće dovodimo u vezu s nasljeđem, valja napomenuti da se ne nasljeđuje psorijaza nego samo sklonost bolesti.

Oduvijek se znalo da se psorijaza češće pojavljuje u nekim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije došlo se i do odgovora na pitanje koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi, iako točan način nasljeđivanja sklonosti nije poznat.

Za pojavu bolesti, dakle, ne treba optuživati samo nasljeđe, nego i neke druge čimbenike.

Od vanjskih čimbenika to su kemijski, upalni, kao virusne i bakterijske bolesti kože, i fizikalni čimbenici, kao izloženost dugotrajnom pritisku, ogrebotine, hladno vrijeme, posjekotine, pretjerana konzumacija alkohola i pušenje, pretilost.

Od unutarnjih čimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti, osobito streptokokne infekcije, trudnoća i porod, hipokalcemija te provođenje raznih dijeta.

Osim streptokoknih infekcija, navode se upala sinusa i dišnog sustava te različita stanja u probavnom i genitourirarnom sustavu.